O Kaštel Sućurcu
Upisao gregor u September 11 2008 12:00:00
Kaštel Sućurac je najistočniji od ukupno sedam srednjovjekovnih naselja s kulama, koja su odlukom Hrvatskog sabora ujedinjena u Grad Kaštela, kojega je Kaštel Sućurac administrativno središte.
Grad Kaštela obilježava Dan grada na dan 4. ožujka u spomen na daleku 852. godinu kada je knez Trpimir, darovavši crkvicu Svetog Jurja na Putalju splitskoj nadbiskupiji, u pisanoj darovnici izdanoj na njegovom dvoru u Bijaćima po prvi put napisao "knez Hrvata milošću Božjom".
Napisala:Renata Dobrić / Foto:DK/Župni ured Svetog Jurja
Ostale vijesti
Kaštel Sućurac je najistočniji od ukupno sedam srednjovjekovnih naselja s kulama, koja su odlukom Hrvatskog sabora ujedinjena u Grad Kaštela, kojega je Kaštel Sućurac administrativno središte.
Putalj i crkvica Svetog Jurja
Grad Kaštela obilježava Dan grada na dan 4. ožujka u spomen na daleku 852. godinu kada je knez Trpimir, darovavši crkvicu Svetog Jurja na Putalju splitskoj nadbiskupiji, u pisanoj darovnici izdanoj na njegovom dvoru u Bijaćima po prvi put napisao "knez Hrvata milošću Božjom".
Prijepis Trpimirove darovnice iz 16. stoljeća danas se čuva u Riznici župe Svetog Jurja u Kaštel Sućurcu, koja je osnovana i uređena 1992. godine kada je Kaštel Sućurac proslavio 1140-tu obljetnicu prvog naselja Putalj koje se spominje u Trpimirovoj darovnici, te 600-tu obljetnicu današnjeg naselja uz more, odnosno današnjeg Kaštel Sućurca. Ujedno je tom prigodom detaljno istražen i obnovljen Putalj sa crkvicom Svetog Jurja, koji je glavni lokalitet iz Trpimirove povelje i zbog kojeg je darovnica i napisana.
Inače, sućuračka župna Riznica je zbog čuvanih eksponata od neprocijenjive nacionalne i crkvene važnosti.
Povelja kneza Trpimira - rodni list hrvatske državnosti
Prema mišljenju mnogih povjesničara, kojima je proučavanje hrvatske povijesti uža specijalnost, Trpimirova darovnica iz 852. godine ima veliko značenje i vrijednost kao najstarija hrvatska vladarska isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara te ona predstavlja rodni list hrvatske državnosti. Osim toga, Trpimirova povelja je ujedno i prvi pisani dokument u kojem se spominje ime HRVAT, te je ujedno i najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava, koji je napisan na latinskom jeziku.
Inače, prema povjesničarima, već je knez Mislav (835-845) Hrvatsku uzdigao do velike snage.
On je splitskom nadbiskupu, sa kojim je bio u dobrim odnosima, vratio posjed u okolici Splita, odnosno darovao mu je već spomenutu crkvicu u Putalju, gdje su tada živjeli stanovnici današnjeg Kaštel Sućurca.
Upravo je bilješka o tom darovanju spomenuta u Trpimirovoj darovnici, I to je bilo 839/840. godine pa dakle 2009. slavimo 1170 godina najstarije hrvatske župe, odnosno 1170 godina začetaka hrvatske državnosti.
Putalj - prvobitno naselje
Prvobitno naselje današnjih stanovnika Kaštel Sućurca nalazilo se na brežuljku Putalj, pod samom crkvicom posvećenom sv. Jurju, zaštitniku mjesta po kojem je naselje i dobilo ime Sućurac. Kao i sva ostala prvobitna kaštelanska naselja, i starohrvatsko naselje Sućurac građeno je na Kaštelanskom polju, i to na području između mora i planine Kozjak, gdje se stanovništvo pretežno bavilo stočarstvom.
S vremenom su se kaštelanska naselja počela spuštati sve bliže moru, da bi krajem XIV stoljeća zbog obrane od turskih napada na samoj kaštelanskoj obali počela gradnja utvrda ( kaštela ), u sklopu čega je tada bilo podignuto 14 utvrda od kojih je sačuvano deset, dok je oko sedam utvrda izgrađeno današnjih sedam Kaštela.
Utvrda Andrije Benzija iz 1392.
Današnji Kaštel Sućurac nastao je nakon što je splitski nadbiskup 1392. godine Andrija Benzi iz Gualda (danas Gualdo Tadino) na sućuračkom lokalitetu Lučac sagradio najstariju kaštelansku obrambenu utvrdu na morskoj obali kako bi od vlaških napada zaštitio svoje posjede jer je cijeli Sućurac bio njegov teritorij.
Iako je prvu obrambenu kulu sagradio Andrija Benzi, za današnji izgled palače je najzaslužniji splitski nadbiskup Bartolomeo Averoldo, koji je 1489. godine tu sagradio svoj ljetnikovac.
Svoj konačni oblik sućurački kaštel je dobio 1509. godine, kada je nadbiskup Bernard Zane nakon učestalih turskih provala sagradio bedeme utvrđenog i proširenog kaštela.
Godine 1550. splitski knez Benedikt Mula izdao je naredbu kako se svi seljaci iz okolnih sela u roku od mjesec dana moraju preseliti u zaštićeni nadbiskupov kaštel, i od tada se počinje koristiti i naziv Kaštel-Sućurac, od 1592. godine.
Sućuračke zemlje su ipak najviše uništene u doba mletačko turskog kandijskog rata, koji se vodio u razdoblju od 1645. do 1669. godine, kada je došlo do konačnog napuštanja starih naselja i seobe unutar zaštićenog naselja Kaštel Sućurac. Seljaci su kamen od svojih starijih kuća sa padina Kozjaka dovozili u sućuračku utvrdu kako bi izgradili nove kuće, te kako bi mogli izgraditi obrambene zidine oko samog naselja, koje danas nosi naziv Kaštel Sućurac.
Porezna općina i vlastiti grb
Već 1854. godine u Kaštel Sućurcu se nalazilo sjedište porezne općine sa svojim grbom, a 1874. godine vlast je preuzela hrvatska stranka. Već 1903. godine u Kaštel Sućurcu otvara poštanski i brzojavni ured.
Mjesto je 1943. godine porušeno u britanskom i američkom bombardiranju, a tom prilikom je srušena i stara župna crkva iz 17. stoljeća, od koje se danas može vidjeti samo zvonik.
Sačuvana stara jezgra i vrijedno kulturno blago
Kaštel Sućurac danas ima vrlo dobro sačuvanu jezgru starog naselja s labirintom kamenih ulica, koju čini sklop utvrde sa dvorištem utvrđene palače ljetnikovca na čijem se južnom zidu nalaze raskošno ukrašeni prozori u stilu visoke gotike. Za razliku od ostalih kaštelanskih naselja sućurački trg je oblikovan na južnoj strani ljetnikovca, a danas se u njegovom sklopu nalazi Muzejsko izložbeni prostor "Podvorje" u kojem se čuva dio velikog kulturnog blaga, uporabni predmeti od zlata i srebra, i nakit koji se nekad nalazio na kaštelanskim narodnim nošnjama.
U muzeju “Podvorje” i u Župnoj riznici čuva se dio arheoloških nalaza iz Putalja, u koje spadaju i kameni sućurački luk, polukružni luk oltarne ograde iz 7. stoljeća, ostali kameni spomenici i dijelovi drvenih barkonih skulptura s oltara stare župne crkve.
Brojne starohrvatske crkvice
Zapadno od sućuračke utvrde nalazi se nova župna crkva Svetog Jurja mučenika, dok se sjeverno od Kaštel Sućurca nalazi crkva Gospe od Doca, koja je danas poznatija kao Gospe na Hladi, a koja je grobišna crkva naselja.
U Mletačkoj Republici Svetište 'Sućuračke Gospe' spominjano je kao jedno od najglasovitijih Gospinih svetišta, a i papa Pio VI. je 1775. godine bulom dodjelio milost povlaštenoga oltara ovome Gospinom svetištu, u kojem se i danas održavaju velika hodočašća za blagdan Velike Gospe i sv. Roka.
Na vrhu Kozjaka nalazi se srednjovjekovna crkvica Sv. Luke koja se prvi put spominje godine 1397., a koja je za vrijeme turske okupacije više puta bila rušena i od Sućurana obnavljana. Crkvica, oko koje se nalaze nadgrobni stećci, konačno je obnovljena 1994. godine, a tom je prilikom u apsidi postavljen i reljef s likom sv. Luke.
Putalj i Kaštel Sućurac kao najvažniji lokaliteti u hrvatskoj povijesti
Mnoge starohrvatske crkvice na padinama Kozjaka i čitavo kaštelansko područje koje obiluje nalazištima odiše duhom naših hrvatskih predaka i podsjeća nas na hrvatske knezove i njihove darovnice koje su iznimno važne za hrvatsku povijest, a u današnjem Kaštel Sućurcu čuva se jedan od najvažnijih dokumenata koji svjedoči o Hrvatima i o hrvatskom imenu, a čemu se ipak u povijesnim udžbenicima i knjigama ne pridaje dovoljno važnosti.
